SIGN IN YOUR ACCOUNT TO HAVE ACCESS TO DIFFERENT FEATURES

FORGOT YOUR PASSWORD?

FORGOT YOUR DETAILS?

AAH, WAIT, I REMEMBER NOW!

Végel László

уторак, 22 август 2006 / Published in Kritika o Vegelovim delima

Beograd – Budimpešta

Slobodan Antonić

Ja ću da (…) govorim o referatu kolege Komšića. Pridružujem se pohvalama koje je Vlada Ilić izrekao tom referatu. (…) Međutim, ja imam problem sa celinom tog referata. Imam problem što ne bih mogao iza njega da stanem, a da ne dam nekakve dopune. Ja čak mislim da bi se kolega Komšić složio sa tim dopunama, ali sama činjenica da se one stalno preskaču ili po inerciji prećutkuju meni je dovoljno simptomatična. Evo o čemu se radi. Na nivou same jezičke analize, ako biste sad preslušali traku i usredsredili se na sklopove u kojima se javljaju pojedini termini, recimo „Srbija“, „srpski“, „Beograd“, „beogradski“, videli biste da su to uglavnom negativni sklopovi. Uz te imenice, odnosno prideve, uglavnom idu reči „autoritatizam“, „nacionalizam“ i naravno „Slobodan Milošević“.

Ako pogledate u kojim sklopovima se nalaze reči „Vojvodina“, „vojvođanski“, „Novi Sad“, „novosadski“ i tako dalje, onda ćete videti da su tu reči kao što su „multikulturalizam“, „proevropska“ ili „evropska regija“ i ostali pozitivni termini. Nedavno sam pročitao knjigu jednog istaknutog novosadskog intelektualca, na preko 400 strana. Ne bih pominjao njegovo ime jer nije ovde prisutan. U toj knjizi se reči kao što su „Srbija“, „srpski“, „Beograd“, „beogradski“ pominju preko 300 puta, isključivo u negativnom ili eventualno neutralnom kontekstu, ali se zato reči „Budimpešta“, „Mađarska“, „Vojvodina“, „Novi Sad“ javljaju po pravilu u pozitivnom ili eventualno neutralnom kontekstu. Postoji jedan izuzetak kada je u pitanju pridev „srpski“, a to je kada on opisuje svoj povratak iz Budimpešte i kaže da su u vozu bile dve lepe mlade srpske devojke. Dakle, to je pozitivno. I onda kaže da su one rekle jednu pametnu stvar, a to je da je Srbija, parafraziram, jedna grozna zemlja i da jedva čekaju da se isele odavde (…)

Ono što bih ja ovde voleo da čujem od naših kolega koji su mnogo bliže dešavanjima u Vojvodini jeste to kako oni vide stvarne demokratske kapacitete ovdašnje političke, i ne samo političke, već i društvene i ekonomske elite. Voleo bih da proverim svoj utisak o tome. I to ne zbog toga da bih rekao ovako: demokratski kapaciteti vojvođanske elite su mali, zato Vojvodina ne treba da ima autonomiju. Ne zbog toga. Meni se čini da sam nekoliko puta napisao: plivanje se najbolje uči u vodi, demokratija se najbolje uči u demokratskim procesima i institucijama. Mora postojati određeni okvir da bi se neka elita naučila demokratiji. Kada je u pitanju demokratska insuficijencija, mislim da je problem u Vojvodini jednak onom problemu koji imamo u Beogradu i u Srbiji, ako u nekim aspektima nije i veći. Zašto? Pa zbog toga što mi se čini da je okruženje političke elite – mislim na onu infrastrukturu koja zapravo omogućava da demokratija bude ispunjena sadržajem, a pre svega na medijsku i akademsku elitu – premalo kritično prema sopstvenoj političkoj eliti. Ja bih želeo da proverim taj podatak, tu moju ocenu (…)

Slobodan Antonic. Vojvodjansko pitanje, Izdanje NSPM, 2005

Recent Posts

  • Iz centralizma je umnogome lakše uploviti u autokratiju

    Autonomija.info – Laslo Vegel – 01....
  • Vladislava Gordić-Petković o Tišmi, o Šnajderu, i o Vegelu

    Politika, 1. jula 2017. PROLAZAK IZMEĐU KAPI Vl...
  • Budućnost je već davno prošla

    Fragmenti iz dnevničkih beleški: Do autoritarni...

VEGEL Texts

VEGEL TEXTS

  • Bibliografija
  • Biografija
  • Galerija
  • Home2
  • Knjige
  • Video
  • Kontakt

Recent Posts

  • Iz centralizma je umnogome lakše uploviti u autokratiju

  • Vladislava Gordić-Petković o Tišmi, o Šnajderu, i o Vegelu

Laslo VEGEL (Végel László), prozni i dramski pisac, esejista, kritičar, rođen je u Srbobranu 1941. godine. Bio je novinar, član redakcije novosadskih časopisa Új Symposion i Polja, zagrebačkog Prologa; glavni urednik novosadske Tribine mladih; urednik subotnjeg kulturnog dodatka lista Magyar Szó (1971-1980); dramaturg Televizije Novi Sad (1980, otpusten 1992); stalni pozorišni kritičar lista Politika; koordinator novosadske kancelarije Fonda za otvoreno društvo (1994-2002). Od 2002. živi od književnog rada.
  • GET SOCIAL

© 2020. All rights reserved.

TOP
  • Magyar
  • Srpski
  • English
  • Hrvatski
  • Deutsch